Ekonomska i trgovačka škola Ivana Domca Vinkovci

Hrvatski sabor, na inicijativu Academie Cravatice, proglasio je 2008. godine 18. listopada kao Dan kravate. Academia Cravatica je neprofitna ustanova koja se bavi proučavanjem, čuvanjem i unapređivanjem kravate kao pokretne hrvatske i svjetske baštine. Dan kravate obilježava se 18. listopada jer je na taj dan 2003. godine u Puli izvedena autorska instalacija Marijana Bušića „Kravata oko Arene“, koju je putem svjetskih televizijskih postaja vidjelo više od milijardu ljudi.

Učenici Ekonomske i trgovačke škole Ivana Domca Vinkovci također su obilježili Dan kravate. Na inicijativu profesora Stjepana Radića, Štefanka Andrića i profesorice Lucije Barunčić, izradili su plakate i ukrase na temu kravate, te njima ukrasili školski prostor. U glavnom holu škole izvješena je kravata duga više od 5m, a na njoj su izradili crteže s motivima koji predstavljaju hrvatsku materijalnu i kulturnu baštinu. Obilježavanju Dana kravate priključili su se gotovo svi profesori i profesorice škole, te velik broj učenika koji su u školu došli s kravatom oko vrata. Posebno su se istaknuli učenici 1.a, 1.b, 2.c i 2.d razreda.

Hrvati i kravata

Habsburška Monarhija je u 16. stoljeću, uz samu granicu s Osmanskim Carstvom, osnovala Vojnu krajinu s ciljem obrane od daljnjih turskih provala. Muško stanovništvo iz tog područja bilo je obavezno služiti vojsku i sudjelovati u ratovima, ne samo u onim s Osmanskim Carstvom, nego i u ratovima koje je Habsburška Monarhija vodila na europskim bojištima. Hrvatski vojnici sudjelovali su u Tridesetogodišnjem ratu (1618-1648), a bili su prepoznatljivi po marami koju su nosili oko vrata, preteči današnje kravate. Sredinom 17. stoljeća hrvatski vojnici služili su i u Francuskoj, gdje je i ustrojena posebna pukovnija „Rojayal Cravates“ koja je dobila ime po Hrvatima. Obični vojnici nosili su kravate od lanena platna, a plemići od čipke ili muselina. Kravata je bila dio bojne opreme Hrvata i neka vrsta raspoznavanja jer u to vrijeme nije bilo vojničkih odora. Za kraljevanja Luja XIV, kravata je prihvaćena u Francuskoj, prije svega na dvoru gdje se uvijek preuzimala vojnička ornamentika, modna inovacija "a la croate", izraz koji je ubrzo ušao u korijen francuske riječi "cravate". Novi detalj ubrzo je postao moda među buržoazijom tog vremena kao simbol kulture i elegancije. Kravata se tako s ratnih bojišta, preko francuskog dvora, proširila i na ostale europske dvorove te postala ustaljeni detalj muške mode.

                                                                                  Izvor:          academia-cravatica.hr