Opći cilj inicijative je podizanje svijesti javnosti o važnosti zaštite i očuvanja kornjača. Prvenstveno je važna edukacija o poštivanju ovih bića koja su se pojavila na Zemlji prije 200 milijuna godina, a najveći neprijatelji smo im mi ljudi kroz urbanizaciju, uništenje staništa, trgovinu kućnim ljubimcima i industriju egzotične hrane.

Opstanak zavičajnih kornjača često ugrožavaju neodgovorni vlasnici koji strane vrste kornjača unose u naše ekosustave i time ugrožavaju opstanak naših domaćih kornjača.

Na području Hrvatske obitava 6 zavičajnih vrsta kornjača i jedna invazivna strana vrsta s dvije podvrste. Sve zavičajne vrste su strogo zaštićene sukladno Zakonu o zaštiti prirode. Tri nastanjuju more, to su: glavata želva, zelena želva i sedmopruga usminjača. Kopneno područje Hrvatske nastanjuju kopnena kornjača, barska kornjača i riječna kornjača.

Riječna kornjača je najugroženija od svih navedenih na području Hrvatske. Ova vrsta nastanjuje vrlo ograničeno područje, a to je krajnji jug Hrvatske. Možemo je pronaći tek na nekoliko lokaliteta na području Konavoskog polja, lokvama u Majkovima i Prljevićima te području Neretve.

Kopnena kornjača je osim gubitka pogodnog staništa ugrožena s kupljanjem, odnosno uzimanjem iz prirode, što predstavlja trajni gubitak za prirodu i narušava ravnotežu u ekosustavu. Velik broj s kupljenih kornjača bude ozlijeđen tijekom hvatanja i transporta, nakon čega se dio jedinki često drži kao kućni ljubimac, a od nekih primjeraka izrađuju se okviri naočala, kopče i slično.

Građani odgovornim ponašanjem mogu uvelike pridonijeti očuvanju kornjača i to na način da ne kupuju kornjače u trgovinama kućnim ljubimcima bez potvrde o porijeklu životinje iz uzgoja, ne uzimaju kornjače iz prirode i ne puštaju stranu vrstu kornjače u prirodu.

Izložbu su priredili učenici III.a, III.f i II.f razreda uz stručno vodstvo: Josipe Petković, prof., Katice Čagalj-Račić, dipl. iur. i Mire Filipović-Trabak, prof.